Tjedan zabranjenih knjiga – čitanjem protiv cenzure
Knjiga koja potiče na razmišljanje i propituje svijet oko sebe često je upravo ona knjiga koja izaziva najviše reakcija. Upravo je zato i ove godine Tjedan zabranjenih knjiga bio prilika za razgovor o slobodi čitanja, slobodi izražavanja i pravu na vlastito mišljenje.
Posljednjih četrdesetak godina, u organizaciji udruženja American Library Association, zadnji tjedan rujna te prvi tjedan listopada obilježava se Tjedan zabranjenih knjiga. Tijekom toga tjedna provode se mnogobrojne aktivnosti kojima je cilj isticanje slobode čitanja, promicanje besplatnog pristupa informacijama te skretanje pažnje na pitanje cenzure.
Cenzura podrazumijeva ograničavanje, uklanjanje ili zabranu određenih sadržaja, ideja ili informacija. Knjige su se kroz povijest zabranjivale iz različitih razloga, ovisno o društvu, vremenu i vlastima koje su donosile odluke o tome što se smije čitati. Među najčešćim razlozima za zabranu knjiga bili su politički i društveni stavovi, religijska i moralna uvjerenja, prikaz nasilja ili seksualnosti, korištenje neprihvatljivoga jezika, teme koje se smatraju kontroverznima te ideje koje dovode u pitanje postojeće društvene vrijednosti ili autoritet.
I naša je škola ove godine, od 5. do 10. listopada, obilježila Tjedan zabranjenih knjiga.
U obilježavanje Tjedna zabranjenih knjiga uključili su se učenici 1. e, 1. a, 2. a, 3. a i 3. e razreda, pod vodstvom nastavnice Hrvatskoga jezika Ane Jakupec-Rakijašić. Kroz različite aktivnosti istraživali su, čitali i interpretirali književna djela koja su u različitim razdobljima i društvenim okolnostima bila zabranjivana, cenzurirana ili osporavana.
Učenici su se susreli s djelima Lovac u žitu, Životinjska farma, Fahrenheit 451, Sluškinjina priča, Lolita, Cvjetovi zla, Slika Doriana Graya, O miševima i ljudima, Na zapadu ništa novo, Vrli novi svijet, Mala sirena i Pepeljuga.
Nakon čitanja učenici su djela interpretirali i istraživali njihove teme, poruke, književne likove i okolnosti zbog kojih su pojedina djela bila zabranjivana ili osporavana. Raspravljai su o tome ima li itko pravo odlučivati što smijemo ili ne smijemo čitati.
Čitanje i interpretacija zaokruženi su brojnim kreativnim aktivnostima. Učenici su slikali književne likove, izrađivali 3D prikaze zabranjenih knjiga, osmišljavali kutije iznenađenja u kojima se nalaze predmeti povezani sa zabranjenim knjigama, pisali su novinske članke, izrađivali naslovnice novina i zabranjenih knjiga, izveli monolog iz pozicije autora Charlesa Baudelairea, izrađivali portret knjige kao osobe čime su knjige predstavili iz osobne perspektive. Njihovi su radovi predstavljeni na prigodnoj izložbi koja je postavljena u holu škole.
Kroz sve navedene aktivnosti učenici nisu bili samo čitatelji, nego i istraživači, interpretatori, likovni stvaratelji i novinari. Na taj su način izrazili i svoju kreativnost i vlastite stavove.
Projektom Tjedan zabranjenih knjiga pokazali smo da književnost nije samo aktivnost čitanja, nego i prostor u kojemu se susreću različite ideje, suprotstavljaju stavovi, naša osobna iskustva i pogledi na svijet. Upravo su ta zabranjena djela bila poticaj za promišljanje, razvoj kritičkog mišljenja, formiranja vlastitih stavova, ali i snažan poticaj za razvoj tolerancije i slobode izražavanja.
Comments